Željela bih s vama podijeliti svjedočanstva i blagoslove koje sam primila po zajednici Dobri Pastir.
U listopadu 2019. godine napustio me suprug nakon 27 godina braka, moja osobnost bila je uništena na svim poljima. Bila sam skršena fizički, emocionalno i financijski. Da ne govorim u duhovnom smislu; tu sam zaista bila mrtva.
Na nagovor moje kume Marine Roginić došla samu crkvu u Kašini kod velečasnog Dražena, a zatim sam počela ići na molitveno-biblijske susrete na Mariju Bistricu . Na prvom susretu rekla sam Gospodinu: “Želim biti tu! Želim mir i ljubav koju ima ta zajednica. Želim biti dio te zajednice!” Osjetila sam toplinu doma kakvu nisam do tada osjetila nigdje i neopisiv mir, te spoznala da mi je tu mjesto. Tu sam predala svoj život Gospodinu. Tu je sve počelo.
Nakon 6 godina što sam bila u blokadi i od plaće mi je ostajalo oko 600 do 800 kn mjesečno (nije bilo dovoljno niti za gorivo do posla, a kamo li za ostale troškove života kao hrana, režije i sl), Gospodin je poslao ljude preko kojih sam uspjela riješiti svoju financijsku dubiozu; učinio je ono što ja nikako nisam mogla iako sam se raspitivala i čak sa sudužnikom nisam uspjela reprogramirati kredite. Dakle u roku od mjesec dana moja financijska situacija je bila sasvim riješena i napokon deblokiran račun; te sam imala dovoljno novca za život.
Rođena sam sa jednom kraćom nogom i moram nositi ortopedske cipele, i dok je bio prvi lock down i sve je bilo zatvoreno (radim u Ikei na blagajni te ne moram nositi zaštitne cipele osim ako ne idem na ispomoć u logistiku) dobila sam poziv od Ikee da idem u ispomoć u logistiku. Moje radne ortopedske cipele su prije lock downa odnešene na popravak i na telefon ortopedije koja mi popravlja cipele nije se nitko javljao. Zavapila sam Gospodinu da mi pomogne, te se uputila do ortopedije. Upravo su selili ortopediju na drugu lokaciju, te u prostoru nisu imali ništa s čime bi mogli popraviti cipele; no dali su mi cipele i komad đona da probam nekako sama zalijepiti. Na putu prema doma slučajno sam stala kod jedne radnje koja se bavi tapeciranjem (iako nisu bili otvoreni pustili su me unutra), te sam ih zamolila da mi nalijepe đon i oni su to učinili. Dakle moje radne cipele su bile spremne za dva sata, unatoč okolnostima. Napominjem da sam poziv za posao dobila u četvrtak, a sa radom sam trebala početi u petak, dakle drugi dan popodne.
22.06.2020. na biblijsko-molitvenom susretu na Mariji Bistrici vlč. Dražen molio je po spoznanju i riječi koje je izgovorio osjetila sam da su za mene: rekao mi je da me Gospodin oslobađa nasljednog prokletstva, negativizma i crnih misli i od tada je promjena na meni toliko vidljiva; osjećam radost u Gospodinu i Gospodin me silno blagoslivlja ;
Moj stariji sin nosi naočale od osnovne škole i ima problema sa vidom: no u 8. mjesecu lani na kontroli vid mu se je poboljšao
30.09.2020. postajem ponosni član zajednice Dobri Pastir
vaša Štefica Šinković